Crnogorska vlast obmanjuje svoje sagovornike, uključujući i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, i iznosi neistine o visokom stepenu podrške javnosti za ulazak u taj vojni savez, izjavio je bivši predsjednik Crne Gore i nekadašnji premijer Savezne Republike Jugoslavije Momir Bulatović. Kako je saopštio, NATO mora da zna da u Crnoj Gori postoji ogroman broj ljudi koji taj vojni savez smatraju zločinačkom organizacijom. Bulatović ističe da NATO nama nije nikakav prijatelj, već vojni savez koji Crnoj Gori duguje krv.
On je za „Sputnjik” rekao da se u takozvanoj javnoj raspravi o ovom pitanju može čuti glas samo dobro plaćenih činovnika i lavina netačnih podataka i poluistina o Crnoj Gori i samom NATO-u.
– NATO mora da zna da u Crnoj Gori postoji ogroman broj ljudi koji taj vojni savez smatraju zločinačkom organizacijom koja suprotno odredbama međunarodnog prava i daleko od razuma, pravde i morala ubija ljude širom planete i razara brojne države – ocijenio je nekadašnji crnogorski predsjednik.
Bulatović je naglasio da NATO ne smije da zaboravi da je prilikom agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju preko 350.000 pripadnika Vojske Jugoslavije pružilo snažan i vojnički častan otpor tovoj vojnoj sili i da je u Crnoj Gori tada bilo više od 30.000 pripadnika Vojske Jugoslavije.
– To su građani Crne Gore, istina sada u godinama kada su bliži trećepozivcima, ali koji snažno pamte da je NATO ubijao naše ljude, uključujući civile i posebno djecu, da je razarao našu zemlju i trovao nam vazduh i vodu. Sa stanovišta slobodarske i borbene tradicije Crne Gore, NATO nama nije nikakav prijatelj, već vojni savez koji Crnoj Gori duguje krv. Jednom smo već ratovali s njim, pa neka to bude dovoljno. Neka nam ne dolaze opet, bićemo još veći prijatelji – rekao je Bulatović.
Iako se, kako kaže, odavno ne bavi dnevnom politikom, ali ističe da je kao predsjednik ratne savezne vlade ostao u kontaktu sa hiljadama ondašnjih saboraca i uvjerio se da oni bombardovanje SRJ nisu zaboravili niti su potpali pod zahuktalu propagandnu mašineriju.
– Biće dobro da sve ovo zna i NATO – naglasio je Bulatović.
Podsjetimo, NATO je 24. marta 1999. godine počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u SRJ, da bi se kasnije udari proširili i na privredne i civilne objekte. U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Procjene štete koju je imala SRJ kreću se od 30 do 100 milijardi dolara. Konačan broj žrtava zvanično nije saopšten, a jugoslovnske procjene su se kretale između 1.200 i 2.500 poginulih i oko 5.000 ranjenih.
Tokom ovog rata sa Kosova je izbjegao jedan broj Albanaca. Napadi su suspendovani 10. juna, nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije. Istog dana u Savjetu bezbjednosti usvojena je Rezolucija 1244, po kojoj SR Jugoslavija (Srbija) zadržava suverenitet nad Kosovom i Metohijom, ali ono postaje međunarodni protektorat pod upravom UNMIK-a i KFOR-a. Sa vojskom i policijom u Srbiju je izbjegao ogroman broj kosmetskih Srba i drugih nealbanaca. M.V.
Tragično stanje u privredi
Komentarišući Stoltenbergovu izjavu da je Crna Gora napravila značajne pomake u oblasti vladavine prava, Momir Bulatović je rekao da se oko NATO-a prede organizovana mreža laži tako da je „ova mala sitna laž ništa u odnosu na sve što prati aktivnosti oko priključenja Crne Gore tom vojnom savezu”.
– Nije ta šminka koja se ovde pokazuje o nekoj vladavini prava i demokratiji nešto što može da sakrije jedno tragično stanje u demokratskom, političkom, a posebno u privrednom životu Crne Gore – zaključio je Bulatović.